Korisni savjeti – kako poboljšati vaš životopis

Studenti naši svagdašnji…

Iako se već puno pisalo ili govorilo o načinu pripreme životopisa, općenito proaktivnosti ili gradnje karijere (Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku-Rektorat, Coworking Osijek: predavanje ”Vaša IT karijera – kakve su mogućnosti pred vama?, III.gimnazija-Srednjoškolci, IT nije samo programiranje, III.gimnazija: predavanje ”Srednjoškolci, IT nije samo programiranje!”) ne mogu se oduprijeti potrebi istaknuti nekoliko propusta koje konstantno uviđam među studentskom populacijom kada se radi o njihovu izboru radnog mjesta. Ok, ne uključuje to samo studente, no kako smo posljednjih nekoliko puta na natječajima za posao, dobili najviše zamolbi netom gotovih studenata ili onih koji su pred kraj studija – smatram kako bi ovaj „tutorial“ mogao najkorisniji biti upravo njima. Velik broj firmi niti ne mari puno za životopis ukoliko imate prethodne radove ili neka iskustva. Kako bilo, slažemo se da nije uvjet, ali ako već radite, radite kako treba…

1. Dosadni ste – ekipa, ovo je najiskrenije. Od 20 pristiglih životopisa i motivacijskih pisama, u njih 18 piše kako ste komunikativna osoba, timski igrač, bla bla… Životopisi izrađeni kao da mole Svevišnjeg da ne dobijete to radno mjesto zbilja vas ne mogu izdvojiti iz konkurencije tako da malo kreativnosti nije na odmet. Jasno, ne očekujemo da ste svi dizajneri i umjetnici koji će napraviti posebno grafičko rješenje CVa, no stavite se u poziciju onoga tko čita – što on može zaključiti o vama iz jednog CVa i motivacijskog pisma (ako ste ga uopće priložili). Uredni životopis može biti izrađen putem Europass CV generatora (https://europass.cedefop.europa.eu/hr/home) i samim time vjerovali ili ne imate 20% više šanse da će netko uočiti vaš trud (drugim riječima, zamislite kakvi su onda drugi životopisi)!!

2. Zašto bismo vas trebali? – Samo u posljednjih nekoliko natječaja koje smo imali, pročitao sam sigurno stotinjak prijava pa osim općenitog dojma i izgleda evo nekoliko mišljenja i o stavkama koje bi vam trebale donijeti zaposlenje.

2a. Dodatna edukacija – je li moguće da ste tijekom studija samo studirali??? Bez obzira ubrajate li se u neke od vrhunskih studenata ili ste prosjek koji „lovi krivine“ i koliko-toliko uspješno polaže ispite nije moguće da je studiranje isključivi posao koji radite? Sudjelujete li na nekim predavanjima, jeste li član udruge, imate li hobi koji ne uključuje ispijanje kave – sve to potencijalno može biti zanimljivo u životopisu, dati naznaku kakve ste osobnosti ili koje su vam preferencije

Na ne tako davno održanoj SSA akademiji u sklopu Osijek Software Citya odrađeno je ukupno osam predavanja s predavačima iz prakse – ljudima koje ste mogli pitati baš sve. Po predavanju odazvalo se između 25-35 studenata pretežno Elektrotehničkog fakulteta. Drugi dio tehničkih predavanja održao se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje su identični ljudi dolazili. Odlično za jedno Sveučilište koje broji više od 20 000 studenata??? (a nije da nije bilo promocije samog događaja). Jednako tako u sklopu OSCa postoje gotovo redovne radionice CodeCamp-a gdje se profiliraju mladi stručnjaci u području developmenta, dizajna, marketinga i slično. Tekstualni, audio, video i tko zna kakvi materijali dostupni su u bespućima interneta. Kroz mnogobrojne radionice, predavanja ili tečajeve možete ili bolje rečeno morate uložiti u sebe i samim time postati poželjni kandidat!
Iako je ovo samo nekoliko natuknica koje su mi prve pale na pamet više su nego dovoljne da u idućoj prijavi ne napišete samo da ste „osoba spremna za usavršavanje“ već i da nabrojite online i offline radionice koje ste posjetili.

2b. Jezici (Language passport) – „tečno“ ili „dobro“ znanje jezika ne znači nam ništa. Postoje skale za samoprocjenu znanja stranog jezika pa je dobro i koristiti ih. Ako se iskusni poznavatelj engleskog (u govoru i pismu, a ne samo „iz filmova“), lako je moguće da imate B1 ili B2 razinu. Izvorni govornik posjeduje C2 razinu. Kao i u gornjem primjeru Europassa, u sklopu istog imate i izradu Language Passporta (https://goo.gl/jHt0nT). Sve piše. Samo malo truda uložite i proučite…

Uvjet prije toga – savladajte minimalno engleski jezik ekipa! Gledanje serija i razgovor s klijentom ili čitanje određenih uputa na stranom jeziku nije ista stvar. Možemo li u 2016. godini uvrštavati jedan strani jezik kao dodatnu vještinu ili pak kao općenitu osnovnu pismenost?

2c. Primjeri rada – dobar dio gore opisanih stvari primjenjiv je općenito na sve struke. Konkretno ukoliko se radi o IT struci ne vjerujem da se „bavite informatikom cijeli život“, a da nemate primjer bilo čega što ste radili (web, dio koda na Git Hubu ili sličnom servisu, fotku super cool uređenog računala koje ste sami složili ili štogod treće). Često se mladi „kadrovi“ žale kako poslodavci traže iskustvo koje oni nisu mogli steći tijekom studiranja. Točno, vjerojatno niste mogli. No opet, ukoliko ste istraživali, analizirali ili jednostavno pokušavali „nešto klikati“ veća je vjerojatnost da ste nešto i naučili nego čekali da vam to netko to „instalira“ u znanje.

3. Pismenost – i to osnovne stvari. Npr. ako je Ofir napisao natječaj, ne prijavljujete se Optima Telekomu. Ukoliko ste ženska osoba, ne možete složiti životopis u muškom rodu. Motivacijsko pismo i životopis najčešće idu odvojeni jedno od drugog. Nije da poslodavci pate od jezično čistih konstrukcija koje često i sami griješe, no barem Word pa čak i Google Docs imaju osnovni spell checker za pravopis. Sve su to stvari koje vrlo često susrećemo pa vas stoga molim za više pozornosti kada pišete dokumentaciju za vaš posao iz snova ili barem odskočnu dasku koja će vas do istog i dovesti.

Za većinu navedenog nemam obrazloženje iz kojeg je razloga…zapravo nije ni važno. Ukoliko ste se pronašli u bilo kojoj od gornjih točaka, imate velike izglede ne dobiti posao. Ekipa…utjecaja politike, veza i vezica, „babe i dede“ ima svuda u svijetu i to nije izgovor za ne prijaviti se nigdje ili još gore, ne ulagati u sebe. Ambicija ili radno mjesto “na projektima” ne postoji osim ako ga sami ne stvorite svojim interesom i radom. Profesor, roditelji, lijevi ili desni, vlade i „oni“ ili koji god, nisu krivi što vi niste konkurenti na tržištu rada –   sorry krivi ste vi. Razmislite dva puta ima li poslodavac razloga zaposliti vas, a onda mislite o vezama.

Toliko…Morao sam reći što mi je na pameti. Nadam se da će nekome pomoći.