Druga strana Ofira – Dino Matijašević

S druge strane Ofira kriju se mnogi zanimljivi karakteri. Jedan od njih je i Dino Matijašević. Iako je s nama već duže vrijeme, tek sada smo ga uspjeli nagovoriti da otkrije svoju priču s druge strane Ofira. Dino je programer, bavio se waterpolom, a zadnje dvije godine trenira Jiu-Jitsu. Prije svega je mladi otac, ali i tata mata svake klope na teambuildinzima. Jedan je od onih koji sve stižu s osmijehom na licu, a osim zanimljivosti iz privatnog života otkrio je i neke vrlo korisne informacije iz svijeta programiranja.

1. Baviš li se oduvijek web programiranjem?

Da, još dok sam bio beba u maminom stomaku 😀

S WEB programiranjem sam se zapravo prvi puta susreo na faksu, no tamo smo radili vrlo primitivne “Hello World” primjere. Teško da se to uopće može nazvati “programiranjem” jer se pretežito radilo u čistom HTML-u i CSS-u.

Samim programiranjem sam se prvi puta susreo još u osnovnoj, konkretno u 3. osnovne kada sam uzeo informatiku kao izborni gdje smo radili u QBASIC-u neke osnovne matematičke operacije i sl., dok sam u srednjoj radio u C i C++ programskim jezicima.

Na faksu sam imao kolegije osnova programiranja gdje sam nastavio sa C++ i C#, kasnije i neke druge jezike koje nema potrebe sada prolaziti.

Kod kuće sam u slobodno vrijeme radio skripte za automatizaciju nekih stvari (čitaj browser igrica :D) pa sam se dosta susretao s PHP-om koji me intrigirao i eto ukazala se prilika malo volontirati u Ofir-u. Tu sam počeo s nekim jednostavnim zadacima pa je to preraslo u konkretne mini projekte, pa nadalje u stručno osposobljavanje i u konačnici potpis ugovora.

2. Koliko dugo si u Ofiru?

Volontirao od rujna 2014.; stručno osposobljavanje od veljače 2015.; zaposlen od veljače 2016., pa si računajte 🙂

3. Programerov opis posla nije jednostavno objasniti, stoga, možeš li nam opisati svoje radne zadatke na jednom projektu?

Kroz razgovor s klijentom pokušavaš shvatiti što mu sve treba i koji mu je cilj, jer često ni on sam ne zna što mu treba dok ne krene u projekt i razlaganje ideje. Tu nema neke filozofije, s iskustvom koje se stekne kroz razne projekte i poslovne primjere, nekako si možeš sastaviti okvirnu skicu kompletne strukture projekta.

Na osnovu tog razgovora određuješ platformu (framework) koji će prije svega tebi najviše olakšati posao da klijentu dostaviš adekvatan proizvod te ovisno o tome si raspisuješ ostatak projekta. Dakle sastavljanje strukture baze, kodiranje same logike, uređivanje dizajna i sl.

4. Postoji li projekt ili situacija u Ofiru koju bi posebno izdvojio? 

Joj nemam pojma, svaki novi projekt je novo iskustvo s novim izazovima. Po toj logici…izdvojio bih trenutni projekt na kojem radim – Laravel projekt za vođenje ponuda i ugovora.

5. Trenutno si jedan od mentora studentici na praksi. Je li istina da su žene slabije zainteresirane za područje programiranja? Što misliš o tome?

Ako bi ovo gledao sa strane obične statistike koliko sam imao kolega a koliko kolegica na faksu, onda definitivno mogu reći da je manji interes žena prema području programiranja. Isto tako, daleko se manji broj pripadnica ljepšeg spola prijavljuje na natječaj za posao. Zbog čega je tako? Možda bolje pitati pripadnice? 🙂

One programerke koje poznajem, jednako vole svoj posao kao i programeri koje poznajem. Što se tiče studenata, ne mogu reći da je jedna strana bolja ili lošija od druge (čitaj, jednako su NEzainteresirani).

6. Što bi savjetovao onima na početku programerske karijere?

Nemoj se zalijetati u trendove! Kreni od osnova! Prečesto se susrećemo baš sa studentima koji žele naučiti trčati prije nego nauče hodati. Konkretno, već smo nekoliko praktikanata koji su došli učiti Laravel framework, a ne znaju osnove HTML-a, prvo morali učiti što je <div>.

Ima puno tutorial-a na netu, što video, što pisanih. Prođite ih redom i nemojte preskakati korake jer su ti tutoriali već skraćeni te ćete preskočiti bitne dijelove.

Po pitanju koji programski jezik učiti? Popis je zapravo ogroman, PHP, .NET, Ruby, Go, Javascript itd., itd. Teško je reći koji je bolji od kojeg. Probajte svašta po malo, pa kada sami shvatite koji vam najviše leži, koji vam “klikne” u taj uložite više vremena. Bitno da se radi o osnovama, dakle ako mislite učiti reicmo Laravel, Symfony pa čak i WordPress, za početak napravite običnu stranicu u čistom PHP-u. Ako bi htjeli pak React, VUE.js ili recimo Angular, prvo proučite što je uopće Javascript.

I nemojte se bojat pitati, ne postoji glupo pitanje! Osobe koje pitate su isto nekada bile u vašoj situaciji i većina će vam rado odgovoriti.

7. Uz poslovne obaveze, ove godine stigle su i one roditeljske? Kako se snalaziš?

Pa zapravo dosta dobro, uz posao i treninge, za mladu damu se uvijek nađe vremena. Nakon stresnog dana znam da me ona čeka kod kuće da mi izmami osmijeh na lice. Naravno većinu dana posao roditelja odrađuje mama dok sam ja u firmi, no nije mi problem preuzeti taj zadatak kada dođem kući.

8. Papričice, papričice… od kud ljubav prema uzgoju papričica? Imaš li kakav savjet i u tom području?

Aaaaa, to je posebna ljubav 😀

Uzgoj biljaka mi je uvijek bio neki “ispušni ventil”, po stanu imamo hrpu biljaka što održavam, pa tako i različitih sorti ljutih papričica.

Kuhanje mi je opet druga strast. Volim isprobavati nova jela, a začina imam u izobilju, pa nije teško eksperimentirati.

Tako su se spojila ta dva svijeta u kuhanje ljutih umaka 🙂

Prije nisam bio poseban ljubitelj ljute hrane, no prvi put sam probao ljuti umak na bazi voća prije 10ak godina (Predator), te odlučio probati sam napraviti svoj umak. Tu sam shvatio da naše (baranjske) paprike nisu ni blizu aromi koju sam osjetio u Predatoru, stoga sam probao preko neta nabaviti sjemenke. Kroz godine nabavljanja sve više sorti usavršio sam tehnike pripreme umaka. Eksperimentirao sam s raznim sastojcima (kruške, naranče, mrkve, mango, luk, što god nađem na odjelu voća i povrća) i razno raznim začinima.

Da se vratimo na buduće programere, ako volite ljuto, javite nam se, dođite kod nas na praksu i u frižideru će vas uvijek dočekati 2-3 umaka iz moje proizvodnje 😉